Dr. Džim Ler: Kuda nas vodi traganje za uspehom?

by Jelena

Džim je moj dobar prijatelj i životni mentor. Neko na koga uvek mogu da računam da će mi dati savet „zlata vredan“. Ponekada samo jedan razgovor sa njim može da me vrati na pravi put. Uz njegovo vođstvo sam naučila kako da svoju energiju usmerim na pravi način i oslobodim se okova društvenih normi koje su pretile da slome moj slobodni duh. Ako ikada budem napisala knjigu, to će biti zahvaljujući ovom divnom čoveku koji mi je pre 5 godina rekao da to moram da uradim. Prenosim vam ovde delić našeg razgovora koji smo imali za Original Magazin.   

Džim Ler (Jim Loehr), CEO i koosnivač Instituta za ljudski performans u Orlandu, čovek je sa liste bestselera Njujork tajmsa, zahvaljujući knjigama koje govore o psihologiji uspeha. Radio je sa stotinama vrhunskih stručnjaka iz raznih sfera života, od medicine, sporta, nauke, policije, pa do bankarstva, tržišta nekretnina i preduzetništva. Centralna tema njegovog rada je priprema ljudi da izvuku najbolje iz sebe u vrlo stresnom okruženju, kada su pred njima izazovi na fizičkom, emotivnom, mentalnom, pa čak i spiritualnom nivou. Džim Ler je ceo svoj naučni rad podredio tome da pomogne timovima i pojedincima da i u najtežim okolnostima izvuku svoj maksimum i ostanu dosledni sebi.

 

 

Danas su sinonim za uspešan život postali slava i novac. Vrlo retko se priča o posledicama uspeha, kao i njegovoj ceni.

Skoro svako nasedne na bajke o uspehu. Sve oko nas, od medija, institucija, pa i samih ljudi, navodi nas da mislimo da će nam veliki uspesi doneti duboko i trajno zadovoljstvo u životu. Došlo je do toga da pomislimo da su jak karakter i nepokolebljivo samopouzdanje posledica uspeha. I da jedan uspeh donosi drugi i tako beskrajno. Nažalost, čak ni nauka ne podržava ovo obećanje.

Džim Ler

Najveći lideri današnjice defilovali su kroz kancelariju dr Lera i prošli njegove testove i treninge u potrazi za svojom životnom svrhom. Ljudi sa platama preko milion dolara (i to bez bonusa), sa nekretninama po elitnim svetskim destinacijama, privatnim avionima, ličnim obezbeđenjem i drugim materijalnim pogodnostima, koji su u očima javnosti istaknuti kao oličenje uspeha i sreće, imali su potpuno drugačije ispovesti kada bi došli kod Lera.

Kada bi ušli kod mene u kancelariju, imali su izgled osobe koja je na ivici ponora. I svaki od njih je imao sličnu ispovest. Da su bili zaslepljeni svojom ambicijom i da su na putu do vrha zapostavili svoju porodicu i vrednosti koje su im najbitnije.

Često čitamo i slušamo o uspešnim ljudima koji imaju sav luksuz ovog sveta, ali čije su porodice urušene, a deca krenula pogrešnim putem. Takođe možemo da vidimo mnogo primera ljudi koji zarad uspeha zapostave i svoje zdravlje.

„Ljudska bića su očigledno stvorena za trku, ali tajna je juriti pravu stvar sa pravim razlogom. Šta neko postigne mnogo je manje važno od toga ‘ko’ postane kao posledica traganja i trke za tim uspehom. Slepo jurišanje za materijalnim ciljevima poput novca, slave, privilegija, materijalnih stvari, vodi ka osećanju praznine i razočaranja.“

Da li u stvari postoji neka univerzalna formula uspeha i kuda nas to traganje za uspehom vodi?

Dve najveće životne tajne o uspehu jesu da se borimo za svrhu koja je veća i od nas samih i da uvek sve što radimo bude u skladu sa našim životnim vrednostima. Što se tiče unutrašnjeg ispunjenja, mnogo je bitnije „kako“ si nešto uradio, nego „šta“ si uradio.

Proveli ste dosta godina učeći i istražujući o tome koliko je izgradnja karaktera bitna u svakoj sferi života. Šta ste sve otkrili?

Godine mog rada su me u potpunosti navele da verujem da je najbitnija stavka zdravlja svakog ljudskog bića kako se ophodi prema drugima. To često nazivam etičkim/moralnim karakterom. Mišići ovog karakternog oblika uključuju iskrenost, integritet, ljubaznost, brigu, smernost, strpljenje, saosećanje, zahvalnost. A to je samo nekoliko bitnijih, ima ih mnogo više. Ono najvažnije što nas prati kroz život je kako se odnosimo prema drugima. Ukoliko smo na visokoj lestvici ovog moralnog karaktera, možemo da imamo jaku osnovu za trajnu ispunjenost, samopouzdanje, pa čak i kontinuitet u uspešnosti u radu. 

Volim da slušam o konceptu koji ste uveli u svoj rad i treninge, a zovete ga “Najbolja verzija sebe”. Sećam se da me je to pitanje navelo na duboko razmišljanje i da mi je bilo od velike pomoći u donošenju vrlo bitnih životnih odluka. Možete li da podelite to sa našim čitaocima?

Svakako. Svi mi imamo situacije kada smo najbolja verzija sebe, i kada smo najgora verzija sebe. To je stvarnost koju svi doživljavamo da li na poslu ili u školi, kod kuće, na ulici. Potpuno mi je bilo fascinantno kada sam otkrio da većina ljudi koristi iste ili slične reči da opiše svoje najbolje i najgore “ja”. Uglavnom za svoju najgoru verziju koriste reči koje u stvari opisuju njihov odnos prema drugim ljudima. Kada su najgora verzija sebe, oni su hladni, nestrpljivi, bez poštovanja, neljubazni, kratkog fitilja, skloni da izvrnu istinu… A kada su svoja najbolja verzija, onda sebe opisuju kao saosećajne, prisutne celim bićem, iskrene, prijatne i ljubazne… Bilo je vrlo interesantno što su sva naša istraživanja vodila zaključku da mi u stvari sebe kritički ocenjujemo i posmatramo na osnovu svojih odnosa prema drugima. 

Sećam se kao juče pitanja koje ste mi postavili na početku mog treninga u Orlandu. „Šta bi želela da ti piše na nadgrobnom spomeniku? Po čemu bi volela da te pamte?“ Moram da priznam da me to niko nikada nije pitao, valjda zato što je koncept smrti ili kraja svima uvek bila tabu tema, a vi ste tako otvoreno postavili to pitanje i sproveli me do kraja mog života u tom jednom značajnom pitanju.

Da, sećam se. U Americi je to nešto što mi češće pominjemo, ali tvoja reakcija je bila sasvim normalna i donekle očekivana. Bitno je da sagledamo svoju ambiciju i sa druge strane. Da li želimo da nas pamte kao najprodavanijeg autora, najplaćenijeg biznismena, najtrofejnijeg sportistu, ili kao čoveka koji je imao skladan, harmoničan porodični život, zdravlje i koji je zapamćen kao dobročinitelj i čovek od integriteta?

Nije bez razloga što na nadgrobnim pločama piše „Voljenom ocu, bratu, majci…“ a ne „Najbogatijem čoveku“. Na kraju životnog putovanja svi shvate da su zdravlje i porodica najbitniji. Zašto bismo išli kroz život vrednujući materijalne uspehe više od porodice i zdravlja, da bismo na kraju života bili tužni i imali osećaj da smo vodili promašen život? Takođe je veoma korisno da obratimo pažnju i odgovorimo na pitanja poput: ko to najčešće budi ono najgore u nama, a ko najbolje; kao i koliko vremena u danu smo svoja najbolja verzija; ko zaslužuje da doživi našu najbolju verziju. To su sve odgovori koji nam mogu dati mnogo uvida u to u kakvom okruženju živimo, da li naši izbori čine da budemo najbolja ili najgora verzija. Jer kao što sam napomenuo, nije bitno šta radimo, već ko postanemo kao rezultat toga. Ako to naše „šta“ nas vodi do toga da postanemo najgora verzija sebe, da li je to stvarno vredno?

Znači li to da treba potpuno da odbacimo sve markere uspeha — počev od novca, statusa, komfora i luksuza i drugih „površnih“ merila — da bismo stvarno bili srećni?

Tako nešto nikada ne bih mogao da promovišem svojim radom. Celu karijeru sam posvetio tome da pomognem ljudima da budu istinski uspešni — ne samo materijalno već i mentalno, emotivno, fizički i psihički. Bitno je da čovek ne juri slepo za materijalnim, spoljašnjim dostignućima, jer čak i ako uspete u toj nameri i obogatite se, naići ćete na duboku prazninu. Čak i najbolji sportisti, najuspešniji biznismeni kada postignu neverovatne uspehe počnu da se pitaju: „I šta ću sad? Čemu sve ovo?

I partneri u najvećim advokatskim firmama, magistri Ajvi lige, roditelji, menadžeri, stjuardese, učitelji, svi prolaze kroz istu krizu. Zašto? Zato što je sistem koji podgreva ovakva predubeđenja da su novac i slava ključ uspeha, stvoren od nas, ljudi — menadžera, lidera, zaposlenih, trenera, pa čak i pojedinih roditelja. Posebno je zabrinjavajuće što su se ovakva razmišljanja ukorenila duboko, toliko duboko da i naša deca odrastaju verujući u iste vrednosti. I ona će osetiti tu neispunjenost kada dostignu uspehe, samo zato što su bila fokusirana na pogrešne ciljeve.

Nastavak našeg razgovora možete da pročitate u sledećem tekstu. 

Zanimljivi članci

4 komentara

Danijela 22 децембра, 2018 - 8:09 am

Čestitam Jelena….jako lijep sajt….

Odgovori
jelena 27 децембра, 2018 - 6:08 pm

Hvala!

Odgovori
Snežana 22 децембра, 2018 - 8:08 pm

Citat koji je za mene definicija uspeha glasi: „Ako znaš da na Planeti Zemlji živi više od 7 milijardi ljudi a ti se ni sa kim ne bi menjao, onda si zaista uspešan“.
Divan i koristan članak. Hvala Jelena

Odgovori
Nikola 8 фебруара, 2019 - 12:20 pm

Jelena,
vaš blog me je jako podsetio na čika Mikinu Plavu zvezdu.
Tačnije na jedan deo neke možda univerzalne mape koja vodi ka toj plavoj zvezdi.
Svaki tekst je kao jedan novi putokaz. Tako da samo napred……

Plava zvezda

Iza suma,iza gora,
iza reka ,iza mora,
zbunja, trava,
opet nocas tebe ceka
cudna neka zvezda plava.

Cak i ako ne verujes,
probaj toga da se setis.
Kad zazmuris i kad zaspis,
ti pokusaj da je cujes,
da odletis,
da je stignes i uhvatis
i sacuvas kad se vratis.

Ali pazi: ako nije
sasvim plava, sasvim prava,
mora lepse da se spava:
da se sanja do svitanja.

Mora dalje da se luta.
Tristo puta.
Petsto puta.

Mora dugo da se nadje.
Treca.
Peta.

Mora u snu da se zadje
na kraj sveta.

I jos dalje iza kraja:
do beskraja.

Mora biti takve zvezde.
Sto se cudis.
Pazi samo da je negde
ne ispustis dok se budis.

Jednog dana,
jedne noci,
ne znam kada, ali znam tacno,
izgledace nebo bez nje
tako prazno, tako mracno.

I sva sunca,
sve lepote
i sve oci sto se jave,
nikad bez nje nece biti
sasvim tvoje sasvim prave.

Ja ti necu reci sta je
ova zvezda cudna, sjajna.
Kad je nadjes – sam ces znati.
Sad je tajna….

Srdačan pozdrav

Odgovori

Ostavite komentar

1 × 3 =

* By using this form you agree with the storage and handling of your data by this website.